naslovna, prag

Prag – alhemija. Ti i ja. Tajne i misterije.

Prag , šta videti i probati? 
češka, zastava

grb, prag

 

 

 

 

 

Lepa Čehinja Ruženjka Hrabalova je došla u Srbiju da izvede deo muzičkog repertoara i zavrtela pamet jednom Petru Cvetkoviću…

Ja sam otišla u Češku i Prag mi je pomutio vid, pamet i razum. Izmešao stvarnost i sanjanja. Grad neke davne prošlosti živi u sadašnjosti. Dugo vremena sam sanjala da ga vidim i divim se lepoti o kojoj sam samo čula, a sad kad sam tu ne umem da ga se nagledam, nemam dovoljno ruku da ga zagrlim. Nedostaje mi bar deset sati dnevno da kažem da ovaj dan sam uspela videti koliko sam želela.

Alhemija. Prag. Ti i Ja.
Tajne i misterije. Traganje.

Čini mi se da se Prag doživi onako kako najbolje umete i koliko ozbiljni ili detinjasti ste. Prag oko Vas je umetnost. Arhitektura i muzika. I taj isti Prag se pred Vašim očima pretvara u grad vila i čarobnjaka. A kad sumrak se prospe nad gradom i magični štapić krene da posipa zlatne i srebrne zvezdice po krovovima moglo bi vam se učiniti i da iz svojih skrovišta izlaze veštice i vampiri… Igra senki, uskih i krivudavih prolaza, kaldrmisanih ulica, zvukova turista koji u prepodnevnim satima okupiraju stari deo grada, a netragom nestaju kad sat otkucava pet puta. Ostavljaju deo iza starih zidina pust i tih. Prag mi se tada još više dopao, kao da je u tišini i sumraku bio samo moj, naš. Kao da smo u nekoj našoj maloj bajci bili slobodni da ga otkrivamo. Da šetamo kroz istoriju. Magli mi se dah ispred očiju, prohladno veče marta meseca, a ja bih da celu noć ostanem ovde pod zvezdama. Magija me opija i začarava.

Vrhovi katedrale, oblika kao kad pravim kule u pesku, izviruju u noći. Kule u pesku odmah i davno srušene, a ovaj kamen oblikovan tako da je skoro pa nežan, ni traga hladnoći. Sve napravljeno za večnost. Da traje. Mešaju se zmajevi iz prošlosti i traganja u sadašnjosti. I u vrtlogu, a pod okriljem ovoga grada, jasno je da ako nešto može biti ovako večno, onda ima i budućnosti. I možda se baš tu krije tajna kamena mudrosti ili eliksira mladosti.

Češka je zemlja legendi i mitova. Legenda priča da je Praotac Čeh doveo svoje pleme u zemlju i da je po njemu nazvana Češka. Kako to često zna biti, nakon smrti vladara narod se počeo kvariti, pa je u pokušaju da vrati dobro medju ljude vlast ponudjena Čehovom bratu Lehu. Leh je oko 670. godine ustanovio kao vladara Kroka. Ipak, kao da je njegova najmladja kćerka ostavila veći trag u istoriji ili bar u sećanjima. Uspešna vladarka, princeza koja se bavila proricanjem budućnosti, prorekla je istinu o Pragu rečima:

„Vidim sjajan grad, čija će slava dodirnuti zvezde“

I Prag bi sagradjen kao takav.

Prag je Zlatni grad. U mislima mi je bio komunistička prestonica, istočni blok koji se bunio i borio od Praškog proleće pa do Plišane revolucije. Bio je grad koji su voleli, ali i napuštali intelektualci i umetnici. Ni sanjala nisam koliko je drugačiji od onoga što sam ja mislila da mogu zateći. Grad se naglo preporodio nakon pada komunističkog režima, otvorio se prema svetu i postao jedna od najpopularnijih turističkih destinacija. Sačuvao je prošlost čuvajući istoriju, zgrade, ulice i mostove, a izgradio i usavršio sve ono što jedna svetska metropola treba da ima. Zadržao je svoj duh, vešto žonglira s virtuozima muzike, arhitekture, književnosti, filma i gastronomijom – tim tako važnim segmentima onoga što Prag nudi turistima, posetiocima, prolaznicima ili svojim stanovnicima. Prag je jedan od najromantičnijih i najlepših gradova, savršeno skladni spoj umetnosti gotike, renesanse, baroka i art-nuoveau-a. Nežan i prefinjen, ponovo iznenadjuje svojom gastronomskom ponudom, tim tako jednostavnim zadovoljstvima za nepca – kobasicama, gulašom, kolenicama, rebrima, turšijom – sve zaliveno litrima penušavog napitka koje je ovde jeftinije od vode: njegovog veličanstva – Piva.

Meni u sećanje nanovo dodje miris kolačića s djumbirom, baš negde na prilazu Kafkinom muzeju počinjem da ih osećam u vazduhu. I ne znam da l’slučajno ili namerno, čini mi se da sam tom ulicom prošla bar tri – četiri puta.

 

Prag – Obavezno videti i probati, (ne)obavezno ovim redosledom:

 

Hradčany 

Istorijski deo Praga, najveći dvorac na svetu. Danas se kroz zidine grada ne može ući slobodno. Kako su u nekim davnim vremenima štitile dvorac od napada, tako i danas ga brane punktovi i skeneri kroz koje se prolazi na ulazu u stari deo grada.

Mala strana

Mali ili donji grad, kaldrmisanih ulica, raskošnih palata i aristorkratskih kuća, osnovan u 13-om veku od strane kralja Otakar II Premisl.

Stare Mesto

Stari grad – najstariji deo Praga. Čini mi se da je najbolje u obilazak Praga krenuti iz dela starog grada. Krenuti kroz vreme i istoriju odakle su i počeli. Upoznati srednjevekovno jezgro, deo Unesco-ve svetske baštine. A unutar njih se pričaju legende uz zvuke čarobne Smetanine Vltave.

Nove Mesto

Novi grad, glavni komercijalni deo Praga

Vyšehrad

sedište dinastije Premisla iz desetog veka.

 

* * *

praški, zamak1

 

Pražský hradPraški zamak, jedan od najvećih u svetu, kompleks crkvi, palata, bašti i kula. Dom čeških kraljeva tokom istorije, danas predsednika Češke republike. Krunidbeni nakit Kraljevine Bohemije – kraljevine na području današnje Češke i istorijske pokrajine Bohemije čuva se u ovom zamku.

 

 

sv,vita1

 

Katedrala Sv.Vita – simbol Češke, u njoj su krunisani svi češki kraljevi. Savršenstvo arhitekture spolja, majstorstvo vitraža iznutra.

Palata Belvedere – letnjikovac kraljice Ane, primerak italijanske renesanse.

Bazilika Sv. Djordja – iz 920.godine, dogradjena tokom desetog i dvanaestog veka.

 

zlatna, ulica

Zlatna ulica – niz kuća iz 16-og veka, za koju se vezuju razne priče i legende. Raznobojne, živopisne kućice su po jednoj legendi bile predvidjene kao kućice za lične čuvare kralja Rudolfa II, a druga pak priča da su u ovoj ulici živele kraljevske zanatlije, trgovci i umetnici. Jedan kratak period svog života Kafka je proveo baš u ovoj ulici. A svoj naziv, Zlatna – duguje vremenu kada su u njoj boravili kraljevski zlatari i alhemičari.

Loreta – Marijansko mesto hodočašća, replika kuće Device Marije u Italiji, za koju legenda priča da je uz pomoć andjela premeštena iz Nazareta kako bi bila spašena od nevernika.

Strahovský klášter – Manastir Strahov iz 1143.godine. Kompleks u okviru kojeg se nalazi najveća manastirska biblioteka, sa više od osam stotina godina postojanja.

Kostel Svateho Mikuláše – Crkva Sv.Nikole, najznačajniji predstavnik baroka u Pragu, zdanje izgradjeno u periodu od 1704-1755 godine na mestu prethodne gotske Praške crkve.

karlov, most2

 

Karlův most – Karlov most, prelazak Vltave dok u pozadini svira muzika. Obavezan poljubac na sredini mosta i legenda kaže da će ljubav večno trajati. U temelje mosta su prilikom gradnje, a na osnovu nekih kasnijih ispitivanja se saznalo, dodavane belančevine. Pa otud i legenda koja priča da je Karlo IV naredio da se nabave velike količine jaja koje bi bile korišćene u izgradnji mosta. Krasi ga 30 religijskih figura, na jednom njegovom kraju je velika Kula Starog grada, a na drugom dve Kule Malog grada. Početak gradnje duguje verovanjima da brojevi mogu biti veoma značajni kao i najcenjenijim astrolozima toga doba koji su odredili da je najbolje vreme da počne izgradnja mosta te 1357. godine 9. jula u tačno 5 sati i 31 minut. Poredjani jedan do drugog, ovi brojevi čine simetričan niz neparnih brojeva 1357-9-7531. Most je i danas čaroban.

prag,cz,94

 

 

Staroměstská radnice s orlojem – Stara gradska skupština na čijem pročelju se nalazi Astronomski sat, meri vreme, dane, mesečeve mene i horoskop. Ali kao i svaki sat, naročito zato što je više od šest vekova star, traži svoje održavanje ili možda čak i popravku, tako da smo ostali uskraćeni da ga vidimo uživo ovaj put.

Ostaje da se vratimo Pragu ponovo i vidimo propušteno.

 

 

 

prag, cz, 154

 

 

Chrám Matky Boži před Týnem – Tinska crkva – impresivna gradjevina gotskog stila i baroknog enterijera, gradjena od sredine 14-og do početka 16-og veka. U crkvi se nalazi grob čuvenog astronoma Tycho Brahe.

 

 

 

 

prašna, brana1

 

Prašná brána – završena 1475, kasna gotska arhitektura.

Josefov – Jevrejska četvrt, praški Jevrejski geto, naselje jevrejskih trgovaca. Morbidni plan Hitlera da čitavo naselje pretvori u muzej istrebljenog naroda.

Staronová synagoga – jedan od najstarijih Jevrejskih objekata i najstarija sinagoga centralne Evrope.

Václavske námesti – trg koji nosi ime zaštitnika grada. Krila zgrade Narodnog muzeja kao da čuvaju trg.

 

 

zgrada, koja, plese

 

 

Tančici dům – Zgrada koja pleše, Fred i Džindžer. Nosilac moderne arhitekture Praga, zaplesala je 1996.godine

 

 

 

 

 

ajfelov, toranj

 

 

Petřinská rozhledna – Replika Ajfelovog tornja. Pražani s ponosom ističu da budući da se nalazi na brdu Petrin, ukupna visina brda i tornja je veća i od originalnog tornja u Parizu.

Žižkovská televizni věž – Žiškov televizijski toranj, najviša zgrada Praga, 216 metara visine.

 

 

 

trdelnik1

 

Trdelnik ili Trdlo –  cilindrično pecivo koje se peče na otvorenoj vatri. Posipa se šećerom, cimetom ili lešnikom. Ili se puni kremom, šlagom, sladoledom…

 

 

češka, porcelan

 

 

Bohemija kristal – Češka je nadaleko poznata po Bohemija kristalu, vrhunskoj obradi stakla staroj nekoliko vekova. Plavo žuta nalepnica Bohemia Crystal garantuje originalnost proizvoda

Češki porcelan – kroz izlog jedne malene radnje mi je pažnju privukao poljubac gospodina u plavom odelu i gospodjice u nežnoj haljini na tufnice.

 

 

 


Prag i njegovi ljudi

Čine se nedostupni. Čine se ne mnogo zainteresovani za gomilu turista koji okupiraju njihov grad. Čine se obični. I u svemu tome su fascinantni. Iz jedne svakodnevne jednostavnosti i nekakve izuzetne pristojnosti u ponašanju, kretanju, ali i oblačenju, pojavljuju se ljudi ovog grada voljni da se druže i razgovaraju. Vrlo specifičan smisao za humor i negde u tom smislu za humor nalazim najviše sličnosti s našim narodom. Možda zato što im je trenutno jedna od najizraženijih humoreski priča o predsedniku, gde su politiku, običan život i život svog predsednika isprepletali u ljutnju i smeh, podsmeh.

Grad koji tokom svoje istorije nikad nije bio rušen. Ljudi koji su tokom svoje istorije nebrojeno mnogo puta stradali i živeli nepravdu. I borili se protiv raznih njenih oblika. Ustajali protiv surovosti vladara ili nemoralnih činova pa makar oni bili i pod okriljem crkve. Danas su 60 posto Čeha ateisti.

prag, kafka, 3

vojnik, svejk

Na svakom koraku će Vas pratiti Kafka ili dobri vojnik Švejk.

 

 

“Strasnim verovanjem u nešto što ne postoji, mi to stvaramo.

Ne postoji samo ono što se nedovoljno želi” 

Franc Kafka


 

Preporuka izleta u okolini:

Karlove Vari, 130 km udaljenosti od Praga – poznato banjsko lečilište.

Zamak Karlštejn, na 20 km udaljenosti od Praga. Gotički zamak koji je izgradio Karlo IV u 14-om veku.

Kutna Hora, 65 km udaljenosti od Praga. Grad sa istorijom rudnika srebra dugom 250 godina. Unesco-va baština. 

      


ceska, recnik

 

 

 


 

„GENERALI ARENA“ – Prag

Posetili smo i ovaj fudbalski hram. Bile su u toku pripreme za veliki gradski derbi Sparta – Slavija (uzgred, meč je završen rezultatom 3-3), pa nije bilo moguće posetiti stadion pre početka utakmice.  Sadašnji naziv nosi od 2009. godine. Ipak, navijači Sparte ne vole te „sponzorske“ nazive stadiona, pa je za njih on i dalje „Stadion Letná“, nazvan po oblasti u kome se nalazi u severnom delu Praga. Na zidinama biletarnice stoji veliki grafit koji ovo potvrđuje.

meridian, bet3

Stadion ima kapacitet oko 19.500 mesta. Ispred se nalazi fan shop, gde zaista možete kupiti svaki mogući rekvizit koji vam padne na pamet u bojama ovog poznatog kluba. Istinsko uživanje u čarima i lepotama grada Praga nije nam ostavilo dovoljno vremena da posetimo i stadion Slavije (Eden Arena), ali našom sledećom posetom ovom gradu, obećavamo priču i slike i sa ovog stadiona.

Posetite „GENERALI ARENA“ u Pragu !

meridian, bet2

1 thought on “Prag – alhemija. Ti i ja. Tajne i misterije.”

  1. Pingback: Drezden, Nemačka

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.