Parthenon

Atina – Boginja, šta videti za produženi vikend?

Atina – Šta obavezno videti i probati?

Volim priče koje počinju sa „Legenda priča…“ Nema grada za koji se vezuje više legendi od Atine. Šetaju mi kroz maštu boginje izmedju stubova Partenona, na jakom i žarkom suncu s proleća ljuti ratnici se bore s neprijateljima. Šlemovi im ponosno stoje dok u borbi za njih postoji samo jedna opcija – pobeda. Grčka, kolevka demokratije, dom filozofije, umetnosti, arhitekture…

Maštam o Atini i sanjam da ću je uskoro videti, a maštom odem dalje od nje kroz Grčku. Letim iznad neznanog broja poznatih i nepoznatih ostrva, čitam priče o njima i znam da malo je ovaj jedan život da bih bar većinu videla, pa se pomirena s tim zamišljam na svim tim nestvarnim mestima. Ako nešto ne može da bude maštaj, kažem sebi. Sanjaj i nikad ne odustaj od snova.

Atina - panorama

Legenda priča priču o nastanku imena Atina

Letim preko Olimpa, dom 12 bogova koji upravljaju svetom i svim onim što se u svetu dešava. Hrane se ambrozijom i piju nektar, piće namenjeno samo i jedino bogovima.

Zevs – vrhovni bog, gospodar neba i zemlje.

S vrhova Olimpa na zemlju šalje oluju, sneg i kišu.

Hera – boginja braka i venčanja. Zakonita supruka vrhovnog boga Zevsa. Kažnjava one koji su neverni. U nemoći da svog supruga kazni, znala je biti surova prema njegovim ljubavnicama.

Posejdon – bog mora i zemljotresa. Proviruje trozubac medju talasima, za kratko napustivši svoj dom na dnu mora.

Hermes – glasnik bogova, bog trgovine i proricanja

Demetra – boginja plodnosti, majka zaštitnica polja. Sve što je na zemlji stvoreno njenom je brigom i pažnjom doneto. Svaki cvet i svaki plod

Atina – boginja mudrosti i rata, zaštitnica grada Atine

Apolon – bog umetnosti, medicine, poezije. Najlepši od svih bogova

Artemida – boginja lova i meseca, zaštiitnica divljih životinja.

Afrodita – boginja ljubavi i lepote, rodjena iz pene

Hefest – bog kovača i vatre. Napravio je Afroditi pojas, a Ahilu oklop

Ares – bog rata, natprirodne snage, uvek u službi ratovanja

Hestija – boginja srca i porodice,kasnije je zamenio Dionis – bog vina i zabave.

12 bogova ugleda Akropolj izdignut na steni iznad mora. Nastade žučna rasprava ko će biti zaštitnik grada, nikako nisu uspevali da se dogovore. Jedan po jedan bog je napuštao raspravu dok ne ostadoše samo dvoje – Posejdon, bog mora i Atina, boginja mudrosti i rata. Ni jedno od njih ne htede da popusti, pa se u raspravu umeša vrhovni bog – Zevs. Odlučio je da će oboje dobiti priliku da učine nešto korisno za grad, pa će narod, stanovnici tadašnje Kekropije sami glasanjem odlučiti koga će odabrati. Grčka – kolevka demokratije.

Moćni trozubac Posejdonov zabi se u stenu na Akropolju i otuda poteče voda. Boginja Atina je posadila seme u zemlju i tu niknu drvo masline. Iako se s početka činilo da će odluka opet biti teška, voda je mogla spasiti grad od suše, a maslina biti hrana i ogrev, dogodio se preokret. Voda koja je potekla bila je slana. Bogovi i stanovnici odabraše Atinu za zaštitnicu grada i od tada grad nosi njeno ime.

Duva jak vetar s proleća, a sunce jarko sija kao da leto je. Ne smeta mi vetar, naprotiv, raduje me, donosi miris soli i mora. U Atini sam. Produženi vikend uz malo sreće za kupovinu super povoljnih karata na promociji AirSerbia. Nakon XXX godina putujem ponovo s roditeljima. Raduju se oni druženju samnom, a i ja s njima, radujemo se Atini i vraćamo unazad godinama, kada sam ja kao mala se radovala putovanju s njima i otkrivanju novih mesta i vekovima unazad, u antičko doba, kada je Atina nastajala…

Atina – Šta (ne)obavezno videti i probati?

Pa, ako biste se igrom slučaja kao mi našli baš 25.marta u Atini, neminovno bi bilo da prisustvujete paradi.

Vojna parada povodom praznika – Dan državnosti odnosno nezavisnosti.


Grci su 25.marta 1821.godine počeli oslobodilački rat protiv turskog jarma. Borba je trajala sve do 1829.godine.

Dve stvari su obavezne na ovaj dan: vojna parada koju smo ispratili na ulicama uz veliki broj Grka i obrok koji se tradicionalno priprema- przeni hrskavi bakalar sa skardalja sosom od belog luka.

Trg Sintagma – Πλατεία Συντάγματος

Žila kucavica Atine. Mesto gde se održavaju proslave za doček Nove godine, ali i mesto na kome se izražava negodovanje i započinju protesti. Grčki parlament, zvanično Hellenic parliament je jedna od najvažnijih znamenitosti trga.

Ispred ovog zdanja je čuvena “smena straže” grčkih vojnika.

25.marta 1932.godine postavljen je spomenik Neznanom junaku koji na simboličan način odaje poštu svim anonimnim vojnicima i ratnim herojima.

Na trgu se takodje nalazi i čuveni hotel Grande Bretagne, najotmeniji i najstariji hotel Atine u kome se odvio jedan od najvažnijih dogadjaja – Pjer de Kuberten je baš u ovom hotelu odlučio da za domaćina prvih savremenih olimpijskih igara odabere Atinu.

S poslednjeg sprata hotela pruža se s jedne strane pogled na trg Syntagmu i niže prema ulici Ermou, nešto kao naša Knez Mihajlova možda, mada me je najviše podsetila na aveniju Ištiklal u Istanbulu. Na drugoj strani pogled seže do najviše tačke Atine, brda Likavitos. Uživam u ranom jutarnjem suncu, neke nežne narandžaste nijanse se prelamaju, magličasti vidici nad belom Atinom.

Etnikos Kipos – Εθνικός Κήπος


Botanička bašta odmah kraj trga Syntagma. Otvorena je svakog dana od izlaska do zalaska sunca.

U njoj se mogu naći skoro sve vrste vegetacije, ali i ptica, kornjača, veverica, riba, vodenih kornjača, žaba krastača…vijugavi putići vode vas kroz vrt, izmedju ribnjaka, fontana i jaraka za navodnjavanje, ali kao i svugde u Atini antičkih ruševina.

Stadion Panatinaiko – Παναθηναϊκό Στάδιο

Panathenaic Stadium, takođe poznat i kao Kalimarmaro je atletski stadion u Atini koji je ugostio prve moderne Olimpijske igre 1896.godine. S početka je imao drvena sedišta, a 329.p.n.e. je izveden od mermera.

Današnji stadion je rekonstruisan od ostataka stadiona antičke Grčke i jedini je stadion na svetu izgradjen u potpunosti od belog mermera. To je stadion s kojeg se olimpijski plamen dostavlja na sve Olimpijske igre.
U okviru stadiona se nalazi i muzej posvećen istoriji Olimpijskih igara

Zevsov hram – Ναός του Ολυμπίου Διός


Vreme. Utiče na toliko mnogo stvari i dogadjaja. Utiče na nas. Ili ne?
Zakasnismo da vidimo Zevsov hram u okviru radnog vremena. Posmatram ga s udaljenosti. Mereno u metrima, mereno u vremenu. Jedna od glavnih znamenitosti Atine, hram posvećen bogu Zevsu, više puta rušen i rekonstruisan. Statua boga Zevsa koja je ovde postojala više ne postoji. Hram čija je gradnja započeta u 6.veku pre nove ere. Od 104 stuba visine 17 metara i prečnika 2 metra ostalo je njih 16, od kojih je jedan položen na zemlji.

Poslednja grčka boginja – Μαρία Αμαλία “Μελίνα” Μερκούρη

Melina Merkuri, grčka glumica, pevačica i nekadašnja ministarka kulture . Grci s ponosom ističu svoju zahvalnost ženi koja je uložila mnogo truda za i danas bolnu temu svih Grka, odnošenje “partenonskog mermera” koji se već dva veka nalaze u Britanskom muzeju. Vojna hunta je preuzela vlast 21. aprila 1967. i oduzela joj grčko državljanstvo, proterala je iz zemlje i konfiskovala svu imovinu zbog njenog glasnog protivljenja.
“Prave vrednosti nisu ni novac, ni vlast, već hrabrost i osećaj za pravdu” – izjavila je kad je napuštala Atinu
Melina Merkuri rođena je kao Marija Amalija Merkuris 18. oktobra 1920.godine. Nizala je profesionalne uspehe kao glumica i kao pevačica, a onda potisnula svoju karijeru u želji da ispravi nepravdu koju vojna hunta nanosi Grčkoj.
Krajem 1977. postala je član grčkog parlamenta, a 1981. prva žena na položaju ministra kulture Helenske Republike.

Hadrijanov luk – Αψίδα του Αδριανού

Pobednički luk, u potpunosti dizajniran kao simetričan. Simbolično, bio je granica izmedju starog dela Atine, i novog grada Hadrijana. Na dve strane u arhitravi dva natpisa. Na jednoj strani “Ovo je Atina, drevni Tezejev grad”. Na drugoj ” Ovo je Hadrijanov grad, a ne Tezejev”.

Propileji – Προπύλαια

Kapija Akropolja


Legenda priča da se nekada iza Propileja nalazila bronzana statua boginje Atine sa štitom i kopljem. Pozlaćeni vrh svetlucao je na suncu i opčinjavao posade brodova koji su plovili nekoliko kilometara daleko. Treperi Akropolj na već jakom suncu martovskom. Začaraše me prelamanja zraka na belom mermeru, ni slutila nisam koliku moć ovo mesto ima. Tako omadjijana pitam se da li me vreme vratilo u antičko doba ili ipak smo u stvarnosti nekoj nestvarnoj.

Arhitekte celog sveta su glasale za zgradu koja je napravila revoluciju u arhitekturi i koju smatraju vrhuncem arhitekture. Odabrano je 22 takve građevine, a na 1.mestu se našao:

PARTENON!  Παρθενώνας

Hram posvećen boginji Atini, zaštitnici istoimenog grada.

Simbol antičke Grčke i atinske demokratije

Hram Erehtejon – Ἐρέχθειον


Hram na atinskom Akropolju. Sagradjen je u periodu izmedju 420. i 415.p.n.e.
Na tremu hrama šest karijatida, mermernih princeza, na svojim plećima nose teret gradjevine.

Originalne karijatide se čuvaju u Akropoljskom muzeju i tu ih je pet, u odnosu na njihovo postojanje i ne tako davne 1800-te godine jedna karijatida je odnešena od strane Lord Elgina, a danas se nalazi u Britanskom muzeju.

Legenda priča da su u noći kada je hram Erehtejon oskrnavljen pet preostalih karijatida, pet sestara plakale, zajedno sa stanovnicima ovog grada. Plakaće sve dok im se sestra ne vrati.

Akropolis muzej – Μουσείο Ακρόπολης

Veličanstvena gradjevina savremene arhitekture koja skriva blago antičke Grčke. Jedan od najznačajnijih muzeja sveta. Otvoren je 2009. godine, na tri nivoa su tri različita vremenska perioda.

Herodov amfiteatar – Ωδείο Ηρώδου Αττικού

Najveličanstvenija pozornica Atine. Sagradjen 161.godine nove ere, a dan danas se u njemu održavaju predstave. Ah, šta sve ja umem da izmaštam kad poželim, ali ovo ne mogu ni da zamislim. Da na ovakvom mestu , pod magičnim nebom Atinskim, pod okriljem noći i nebom zvezdanim budem tu.

Da tražim ti zvezde u očima. Na kratko odustajem od zvezda i pretražujem repertoar. Uvidjam da moraće biti nekom drugom prilikom, a već sad ne znam čemu bih radije prisustvovala… možda neko ko ovo čita je u to vreme tamo pa nam pošalje magiju…

četvrtak 01.06.2023 * Grčka nacionalna opera – Madame Butterfly, Giacomo Puccini

četvrtak 29.06.2023 * Atinski državni orkestar – Lukas Karztinos, Requiem Giuseppe Verdi

sreda 12.07.2023 * Melody Gardot

sreda 26.07.2023 * Nabucco – Giuseppe Verdi…

Mogla bih ceo dan provesti sedeći na ovom kamenu… Akropolj…najveći arheološki dragulj… Partenon…najlepša gradjevina sveta… Ideal antičke lepote. Šapućem karijatidama…

Venu bijele atinske ruže
Voleti ćemo još jedan dan
Zbogom, Akropolj!

Likavitos (Lycabettus) – Λυκαβηττός

Još uvek ne mogu da se odlučim da li mi je lepši pogled na Likavitos (Lycabettus) iz svakog dela Atine ili pogled na Atinu s njega. Magija zalaska sunca , odsjaji Akropolja u daljini.

Brdo Likavitos je najviša tačka Atine sa svojih 227m. Do vrha se može doći pešice, kolima ili žičarom. Na vrhu je i crkva Sv.Đorđa.

Legenda priča da je brdo nekada bilo utočište vukova, što je verovatno i njegovo poreklo imena koje bi u prevodu značilo Brdo kojim hodaju vukovi

Plaka – Πλάκα


Okružena Agorom, Sintagmom i Monastirakijem, u podnožju Akropolja. Gde god da se okrenete eto vas opet u Plaki. Uzane kaldrme, terase na kojima tek počinje da se budi cveće, boemska i trgovačka četvrt. Žamor prodavaca nebrojeno mnogo malih trgovačkih radnji, zanatlija, suvenirnica, pravog malog blaga ručno radjenih i originalnih suvenira i nakita, ali i mnoštvo kineskih kopija, ima svega. Taverni, restorana, barova… Noćni život počinje negde blizu ponoći…

Monastiraki – Μοναστηράκι

Najstariji Atinski trg. Rano nedeljno jutro. Pusto je, nije još zaživeo, tek poneki prodavac nudi stare stvari na prodaju. Vraćamo mu se kasnije popodne, gungula i reke ljudi. U srcu stare Atine stara džamija, jedina džamija u Atini otvorena za posetioce. Sagradjena 1759. Godine.

Otomanski vojvoda je želeo čvrste temelje za ovu džamiju. Legenda priča da je iz tog razloga iskoristio jedan od 104 stubova Zevsovog hrama, a možda čak i Hadrijanove biblioteke. Njegovi sunarodnici su ga, premda potomci naroda koji je kroz vekove osvajao osudili što je oskrnavio drevne spomenike verujući da će taj njegov čin doneti prokletstvo. Pojavom kuge u Atini zaključiše da je prokletstvo stiglo i džamija postade “prokleta džamija”.

Hadrijanova biblioteka – Βιβλιοθήκη του Αδριανού


Rimski car Hadrijan sagradio je oko 132. godine. Bila je to najveća biblioteka na svetu. Grčka – kolevka civilizacije, mudrosti i filozofije.

Malo je gradova kao Atina… dama… boginja… Pod okriljem noći šetamo zajedno s bogovima, a pod zvezdanim nebom čini se da vreme je neko drevno. Vreme je nevažno. Dišem duboko, zatvaram oči, osećam miris mora u vazduhu i još nešto što na trenutak ne prepoznajem. Dišem, vetar mi nosi nabore haljine, šuška oko glave lovorov list, da li je to taj miris. Nije. Šta je? Mirišu narandže… νέϰταρ?

U grčkoj mitologiji nektar je piće bogova, koje im zajedno s hranom (ambrozijom) daje večnu mladost – besmrtnost.

Citiraću moju dragu prijateljicu:

“ATINA Σ΄ΕΧΩ ΜΕΣΑ ΣΤΗΝ ΚΑΡΔΙΑ MOY”


Atina nosim te u srcu!


Ona je davno pre mene posetila Atinu i mnogo mi pomogla da ovaj produženi vikend iskoristim na najbolji mogući način. Pročitajte i njene utiske na blogu Putuj sa Jasmin

A za još priča iz Grčke, kliknite na link

1 thought on “Atina – Boginja, šta videti za produženi vikend?”

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.